Mitropolit Mihailo: Filermosi nije mjesto u Cetinjskoj pećini

Ovih dana dnevna štampa piše da je država namjerila da ikonu Filermosu izmjesti iz Narodnog muzeja u pećinu koja se nalazi u neposrednoj blizini Cetinjskog manastira. Za njenu adaptaciju u tu svrhu, namjerna je da uloži 1,8 miliona eura. Tako se jedan osveštani predmet, dakle, ikona, smješta u maticu, a Crnogorska crkva, institucija fundamentalnog nacionalnog značaja, dodjelom godišnje pomoći od 50.000 eura u periferiju istorije. To nije mudra odluka, ni sa religoznog ni sa političkog stanovišta.

Činovnici koji se brinu o Filermosi, na krivi način javnosti obrazlažu njen značaj i način njene buduće turističke valorizacije, koji nije prikladan, ni sa religioznog ni sa muzeološkog stanovišta. Pišu, da ona predstavlja jednu od najznačajnijih čudotvornih hrišćanskih relikvija. Predstavljena je kao ključni pokretač religioznog turizma u prijestonici, koju će, stoga, godišnje posjećivati više stotina hiljada posjetilaca, od čega će, tvrde, koristi imati i okolni gradovi.

Povremeno se javnosti plasiraju vijesti da se na Cetinju čuvaju tri velike hrišćanske svetinje: čestiča časnoga krsta, ruka Jovana krstitelja i čudotvorna ikona Filermosa, što nije tačno. Prvima dvjema neko tepa velikim hrišćanskim svetinjama, što hrišćanska vaseljena nije potvrdila i pred takvom tvrdnjom stoji začuđena, a treću naziva čudotvornom što nijednim opitom nije dokazano. Ali je dokazano da je ikona Filermosa svetinja i zaštitnica reda Malteških vitezova, i ništa više.

Filermosa ima religioznu, kuturnu, povjesnu i turističku vrijednost. Što se tiče religiozne, ona je nesporna, ali ne u razmjerama koje joj se atribuiraju. Ona ne može da bude pokretač religioznog turizma, jer njegov pokretač nijesu relikvije i muzejski eksponati, nego mjesta na kojima se izliva i obitava duh sveti, poput Ostroga. Dokazi su Filermosa koja je već izložena u Narodnom muzeju i druge dvije, čestica časnoga krsta i ruka Jovana krstitelja, koje se nalaze u Cetinjskom manastiru. Da su ove tri relikvije pokretači religioznog turizma, k njima bi već tekle rijeke turista i vjernika, a ne teku. Tako će biti i sa Filermosom u novom prostoru, koju ni do sada niko od vjerujućih sa religioznim žarom nije posjećivao, niti će. U njemu, inače, neće biti sveštenika, tamjana i svijeće, dakle, ni duhovnosti niti prisustva Svetoga Duha. Zato bi vlasti trebalo da ponovo razmotre odluku o adaptaciji Cetinjske pećine za potrebe ekspozicije ikone Filermose, i ta sredstva preusmjere Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, što bi bilo pametnije, ekonomičnije i politički svrsishodnije.

Mitropolit Mihailo