Skup na Rumiji atak je na Crnu Goru

Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori obilježiće 31. jula deset godina otkad je na Rumiji iznad Bara postavila limenu crkvu na vrh planine.

U proglasu kojim se pozivaju vjernici da krenu u pohod na Rumiju navodi se da se obilježava jubilej "povodom 10 godina mučeničkog života rumijske crkve". Tog dana biće služena liturgija."

“Akt obilježavanja jubileja takozvane Crkve Svete Trojice na Rumiji za Beogradsku patrijaršiju ima veliki politički značaj i smisao. Masovno prisustvo tom činu, koje je najavljeno, u funkciji je javne demonstracije podrške politici uperenoj protiv crnogorskih nacionalnih i državnih interesa. Cijeli skup, i formom i sadržinom, treba da bude politička poruka svima, u zemlji i vani, da je suverenitet ove zemlje delegiran Beogradskoj patrijaršiji i utjelovljen u njegovom načelniku cetinjske filijale, beogradskom okupacionom gaulajteru, vladici Amfilohiju", ocijenio je za Pobjedu potpredsjednik Savjeta Mitropolije Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Stevo Vučinić.

Vučinić smatra da proslava jubileja takvog akta "koji protivurječi svim crnogorskim i civilizacijskim vrijednostima i koji je takvih razmjera da će na koncu dovesti u pitanje i zemlju, zaslužuje da bude zabranjen i procesuiran pred krivičnim vijećem okružnog suda u Baru".U toj tački, na vrhu Rumije, razorenom tumulu nad kojim je nasađen metalni objekat, sukobljavaju se velikosrpska i crnogorska nacionalna ideja. Od razrješenja tog sukoba zavisiće i budućnost ove zemlje", uvjeren je on. Upozorava da, sa političkog i kulturološkog stanovišta, „ovaj nasrtaj na iznimnu kultnu i kulturnu vrijednost, tumul na Rumiji i kult Svetog Vladimira, koji sjedinjeni čine posebnost crnogorskog prostora i Crnogoraca kao nacije uopšte, u stvari, podstaknut je željom velikosrpskih nacionalista da izvrše reinterpretaciju kulta svetosavskom ideologijom, podstaknu međukonfesionalne podjele u Crnoj Gori i posiju klicu mržnje među stanovnicima podrumijskog kraja sve tri konfesije".

"Nažalost, vlasti ove zemlje iskazuju duboko inferioran odnos prema centrima i duhovne i političke moći iz okruženja. Osobito se takav odnos kvislinške naravi praktikuje prema beogradskim centrima moći", ističe Vučinić.

A sudeći prema informacijama koje je Pobjeda dobila iz Uprave za inspekcijske poslove, koja je zadužena da donese konačno rješenje o rušenju nelegalno postavljenog objekta, crkva će na Rumiji ostati još neko vrijeme. Pobjeda juče nije uspjela povodom ovog slučaja da dobije stav Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje je nadležno za probleme divlje gradnje. Vučinić naglašava da limenka na Rumiji nema veze ni sa religijom ni sa divljom gradnjom, već da se radi o ataku na državu Crnu Goru, njen nacionalni identitet i multikulturalnost.