|
Da su seoske crkve posljednjih godina iznenada mijenjale vlasnika i postajale odjednom vlasništvo Mitropolije crnogorsko – primorske Srpske pravoslavne crkve, pokazuje problem crkve Svetog Arhanđela Mihaila u Rogamima, oko koje i danas crkveni odbor Crnogorske pravoslavne crkve vodi spor sa državom, odnosno sa Upravom za nekretnine. Crkva koju su 1859. godine podigla bratstva iz Rogama: Božarići, Vučinići, Vukanovići, Stamatovići i Rajkovići, iznenada je 1996. godine promijenila vlasnika. U posjedovnom listu kao nosilac prava stoji „Pravoslavni Mitropolit crnogorsko-primorski”!
Crkveni odbor Crnogorske pravoslavne crkve u Rogamima sasvim slučajno je saznao da je crkva Svetog Arhanđela Mihaila, za čiju su gradnju novac izdvajala rogamska bratstva, a radove sredinom 19. vijeka vodio pop Tiodor Božarić, postala vlasništvo mitropolita Amfilohija.
Da crkveni odbor SPC u Rogamima, na čijem je čelu pop Radović, nije počeo sa „obnavljanjem“ crkve i izlivanjem betonskog krova, vjerovatno se i ne bi znalo za iznenadnu izmjenu nosioca prava vlasništva. Crkveni odbor CPC, koji zastupa advokat mr Nikola Belada, radove na crkvi prijavio je inspekciji. Prilikom traženja posjedovnog lista ostali su u čudu jer je crkva dobila novog vlasnika- Srpsku pravoslavnu crkvu.
Nelegalne radove na crkvi odbor CPC je uspio da obustavi zahvaljujući činjenici da je crkva u Rogamima postala zaštićeno kulturno dobro od lokalnog značaja. Naime, Uprava za zaštitu kulturnih dobara evidentirala je crkvu Svetog Arhanđela Mihaila u Registar kulturnih dobara i za sve radove na ovom objektu neophodna je saglasnost Uprave.
No, kada je riječ o problemu vlasništva, odnosno evidenciji nosioca prava vlasništva nad crkvom u Upravi za nekretnine, problem je mnogo ozbiljniji. I pored pokušaja odbora CPC u Rogamima da se, vlasništvo vrati u prvobitno stanje, dobili su negativan odgovor.
Kao obrazloženje iz Uprave su naveli da je „prilikom unošenja katastarskih podataka u kompjutersku bazu prethodno vršeno uparivanje privremenih matičnih posjednika sa MUP-ovom bazom matičnih brojeva, pa je nevedenim uparivanjem u posjedovni list 134 KO Rogami kao posjednik upisana Pravoslavna Mitropolija crnogorsko- primorska sa matičnim brojem 2246414“.
Zahtjev crkvenog odbora CPC je ocijenjen kao neosnovan, jer „u vrijeme kada je vršen upis 1996. godine organizacija sa nazivom CPC nije postojala, s obzirom da je prijavu osnivanja podnijela 17. 01 2000. godine“.
Takođe, iz Uprave su naveli da se od njih zahtjevom za ispravku greške traži preuknjižba, te da samo sud može da izvrši promjene, a nikako organ Uprave.
U čitavom vrzinom kolu žalbi i odgovora kada je vlasništvo nad crkvom u Rogamima u pitanju, nije pomogla ni odluka Ministarstva finansija kojom je poništena odluka Uprave za nekretnine. Ministarstvo je uvažilo žalbu crkvenog odbora CPC i navelo da je „prvostepeni organ propustio da utvrdi da li postoji zahtijev Mitropolije crnogorsko – primorske i da li je ikada donijeto rješenje o upisu sa poukom o pravnom lijeku, kao i da nije utvrdio po kom osnovu je izvršena uknjižba na mitropolita crnogorsko – primorskog.“
Crkveni odbor CPC nijesu obeshrabrile odluke Uprave za nekretnine i oni svoju borbu za ispravljanje nepravde nastavljaju. Posebno je zanimljiv detalj koji kaže da se „zahtjevom za navodnu ispravku greške od organa Uprave traži preuknjižba, kao i da samo sud može da izvrši promjene, a nikako organ državne uprave.“
Koliko je ovakvo obrazloženje na „klimavim nogama“, govori izvještaj Lazara Vukadinovića koji je naveo u izvještaju iz 2011. godine da u bazi podataka katastra nije navedeno na osnovu čega i kojeg akta je izvršen upis na „Pravoslavni Mitropolit crnogorsko-primorski umjesto ranijeg nosioca prava posjedovanja “crkva”.
Problem sa vlasništvom nad crkvom u Rogamima se nastavlja, a konstatacija iz jednog od rješenja Uprave za nekretnine da promjene može izvršiti samo sud navodi na pitanje: Kojom je to odlukom crkva Svetog Arhanđela Mihaila, podignuta novcem pet bratstava iz Rogama, iznenada postala vlasništvo Pravoslavnog mitropolita crnogorsko –primorskog?
|
